O našim članovima
TEPKA
Zahvaljujući poznatom proizvođaču voćnih rakija Borisu Đorđeviću izgledno je očuvanje ove rijetke i već gotovo nestale sorte krušaka
Plemkama cijepi šumske divljake
Višak sadnica namjerava podijeliti budućim uzgajivačima tepke inače cijenjenog voća za proizvodnju rakija
Na krušku tepku danas se rijetko može naići iako je ona od pamtivjeka bila gotovo obvezno sađena uz vinograde nekadašnje Austro-ugarske monarhije kada je bila gotovo nezamjenjiva u pripremanje rakije. Taj starinski običaj obnovilo je nekoliko podravskih proizvođača ovog pića među kojima i Boris Đorđević iz Koprivnice koji je pak posebno vezan uz spomenutu krušku.
Kao vodeći naš proizvođač voćnih rakija počeo se ozbiljnije baviti tepkom, sakupljujući njene polodove po napuštenim voćnjacima koji su dali izuzetno cjijenjenu i traženu rakiju čime je prije nekoliko godina zarazio i kćerku tadašnju studencu agronomije koja je čak za svoj diplomski rad izabrala proizvodnu tehnologiju ove vrste rakije, a sam Boris Đorđević je prozvao po njoj i svoje poduzeće.
- Tepka je neopravdano zapostvaljena kod nas, i to ne od danas. Stoga sam si dao truda kako bi je sačuvao, a time osigurao i dovoljno plodova za rakiju, kako sebi tako i ostalim proizvođačima – pojašnjava Boris Đorđević.
Dao se u potragu za još rijetko održivim tepkama u Podravini, a ponajviše ih je, kaže,. našao u okolici Novigrada Podravskog i Podravskih Sesveta čijim je plemkama potom cijepio podloge divljih krušaka kojim inače obiluju bilogorski šumarci. Desetak mladih stabala zasadit će ove jeseni po voćnjaku u Gornjoj Velikoj dok je preostalih dvadesetak sadnica namjenio voćarima koji su također voljni uzgajati ovu prastaru sortu krušaka.
- Sva su njena svojstva malo poznata današnjim generacijama jer se o tepkama ništa posebno ne može naći u literaturi, a premalo je spoznaja o njoj i kod starijih mještana podravskih naselja gdje se još začeci potječu čak iz vremena Marije Trezije koja je posebnim dekretom i u ovim krajevima naredila sadnju ovog voća – napominje Boris Đorđević koji je sada spreman podijelit višak svojih sadnica.
Zaintersirani voćari, kaže, mogu mu se javiti na telefon 048/642-121, 098/9290-590 ili E-mail: info@tepka.hr
Jovo Rojčević
JOSIP MALJAK
Umirovljena prva koprivnička cvijećarka Zdenka Belec
KOPRIVNICA – Cvijeća u to vrijeme nije bilo na izboru kao danas, dopremale smo ga same sa zagrebačkog Žitnjaka, često uz podmićivanje kako bi dobile ono što nam je trebalo. Danas ga nam, međutim, sami dostavljaju u radnju te nas čak oni mite da ga kupimo – podsjeća na početke svog rada Zdenka Belec, jedna od privih koprivničkih cvjećarki koja je ovih dana otišla u mirovinu.
Nakon, kažće, punih 35 godina rada od čega gotovo sve vodeći vlastitu radnju s kojoj je počela kraj Gradske tržnice i tiskare, na rubu parka, a nastavila u Nemčićevoj ulici. Tu je, priznaje, provela najbolje dana svog cvjećarenja da bi se potom skrasila u vlastitom lokalu obiteljske kiuće.
Nekada se po njenom mnogo bolje moglo živjeti od ovog posla, jer je bilo daleko manje cvjećarnica. Koprivnica je tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća dobila prvu domaću, upravo njenu da bi kasnije počele nicati nove tako da ih danass, kaže, više ima na desetke. Bilo je to i vrijeme kada se dalako više kupovalo cvijeća i aranžmani, ne rijetko preko poduzeća kojih je tada bilo daleko više i bolje stojećih od današnjih. Najviše se tražilo uz Dan žena kada se, dodaje, na njega pred svim svjećanicama čak čekalo u redovima.
Zdenka Belec se podsjeća i na vrijeme u kojem su sva saznanja i vještine ovog posla stjecale tek radeći, jer tada još nije bilo škola. Sama je, kaže, na taj način odgojila desetak cvijećarki od kojih su neke kasnije otvorile i vlastite radnje.
- Usprkos tome bio je to period koji se lako ne zaborvalja, s teškim i lijepim trenucima, posebice vezanim uz izložbe kojih sam priredila desetak da bi pokazala što i kako radim – zaključuje ova veteranka koprivničkog cvjećarstva gotovo se ne mirući s činjenicom da je danas u bivšoj radnji samo gost.
Doduše, još uvijek rado viđen čije se pomoći lako ne odriče sin Danijel koji nastavlja s tim dijelom obiteljskog posla.
Jovo Rojčević
JOSIP MALJAK
Mario Fluksi osvaja brojne nagrade za svoju preslicu
KOPRIVNICA - Mario Fluksi, vlasnik koprivničke radionice za izradu suvenira, vratio se s poznatog opatijskog prodajnog sajma Kvarner expo s trećom nagradom i to, kažu poznavatelji njegova stvaralašta, posve zasluženo.
Iako ugostitelj po struci, zarana se vezao uz konzervatorske poslove i etnografsko blago rodne mu Podravine, pa i šire, a toga su plod i suveniri. Danas su, međutim, njegovi radovi već nadaleko prepoznatljivi, posebice preslice.
Sinonim baštine
- Preslice su dio življenja naših naroda te su su svojom ljepotom i maštovitošću uzdigle do zavidne visine likovnog stvaralaštva. Povijesno gledano razvijale su se kao i ostala pučka umjetnost, s obilježjem svakog kraja, čime su postale i jedan od sinonima prebogate narodne baštine - iznosi Mario Fluksi uz napomenu da su preslice tradicionalno bile vezane i uz narodne običaje.
Primjerice, nerijetko su ih mladići darivali svojim zaručnicama te su prestale biti samo alatke za izradu tkanina od lana, konoplje ili pak vune, već znak ugleda tako da su se čuvale cijelog života - čak ostavljale u nasljeđa. Po uzorcima iz vlastite zbirke preslica, a riječ je o stotinjak vrsta skupljenih po cijeloj Hrvatskoj, odlijeva suvenire što svojom autohtonošću privlače pažnju turista, a na sličan način, kaže, obrađuje i ostalo domaće etnografsko blago, primjerice, kuće raznih podneblja.
Nesređeno tržište
U stanju je, dodaje, daleko više toga proizvesti da je sređenije tržište.
- Problem je u prodajnoj mreži koja nas guši. Primjerice, pojedine suvenire prodaju turistima čak po šest puta većoj cijeni od onog što nama plate - jada se Mario Fluksi. Podsjeća i na vremena kada se ova vrsta izvornih suvenira više cijenila u vlastitoj sredini, po čemu je, primjerice, Podravka prednjačila. Do danas pak, kaže, nisu uzeli od njega ni jednu podravsku preslicu, iako ona daleko odskače po svojoj autohtonosti.
Večernji list 09.05.2006.
Jovo Rojčević
< nazad ispiši
|
|
|
|
