Najaktualnije
Najsuficitarniji frizeri, a najtraženiji zidari i tokari
Od 30-ak tisuća učenika trenutačno u obrtničkim zanimanjima gotovo svaki šesti uči za frizera njih 4378! Oko 3100 ih uči za automehaničara, 3029 za kuhara, 1608 za stolara, 2085 za konobara... Budućih krznara, glazbalara ili graditelja plastičnih brodova nema unatoč ponuđenim programima, a u sve tri godine strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj jedva se skupi 12 dimnjačara, sedam mljekara, dvoje urara, 21 krovopokrivač, 67 tesara, 16 zlatara ili 27 brodskih mehaničara, što je najbolji dokaz kako mladi ni u obrtničkim zanimanjima ne znaju kako sebi osigurati perspektivu za zapošljavanje.
Najvažnija vještina
Frizeri, automehaničari, prodavači... trenutačno su, naime, među najsuficitarnijim zanimanjima, a zidari i ostala građevinska zanimanja, te alatničari, tokari... najtraženiji su. No, ipak, teško je o njima govoriti globalno i jamčiti koliko se u prosjeku čeka na posao, što ovisi o nizu čimbenika te području u kojem žive, iako je posve sigurno da su nužne državne mjere koje bi, uspostavljanjem uskih veza između gospodarstva i obrazovanja, gospodarsku sliku učinile konkurentnijom, a mlade zapošljivijim, što bi umanjilo i socijalne probleme, kaže Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Upravo stoga, u sklopu nedavnog Međunarodnog sajma Građenje i opremanje na Zagrebačkom velesajmu, HOK je, predstavljajući obrtništvo, promovirao i strukovna zanimanja pod geslom "Želim biti majstor". Učenicima osmih razreda koji dvoume kamo poslije osnovne škole predstavilo se 19 strukovnih škola promovirajući struku u improviziranim obrtničkim radionicama. Općenito je mišljenje kako se u obrtnička zanimanja upisuju samo učenici koji imaju loše ocjene ili se u njih upisuju prilikom zadnjeg upisnog roka, nakon što nisu uspjeli upisati druga željena zanimanja. No Šafran kaže kako takvo mišljenje nije dobro isticati jer ono nema veze s lošim i dobrim učenicima.
Pravila igre
Neki jednostavno imaju predispozicije za zanimanja u kojima se traže vještine, a manje teorijska znanja, pa bi škole, odnosno nastavnici, trebali to na vrijeme prepoznati, usmjeriti učenike i u njih probuditi radoznalost te želju za cjeloživotnim ulaganjem u razvoj vlastite karijere. Obrazovanje je, ističe Šafran, jedan od preduvjeta za konkurentnost hrvatskih obrtnika na tržištu EU. Međutim, treba postići i odgovarajuću razinu konkurentnosti proizvoda, koja podrazumijeva svladavanje pravila igre na nekom tržištu, vještine komuniciranja i poslovnog pregovaranja, modernu tehnologiju proizvodnje...
Biti konkurentan znači zadovoljiti tri glavna kriterija: kvalitetu, rok i cijenu, s tim da se o kvaliteti i roku ne može pregovarati, a cijena, želimo li poslovati na EU- tržištu, svakako mora biti niža kaže on ističući kako su upravo to najveći izazovi za sve sadašnje i buduće obrtnike i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Tvrdnje kako će ulaskom u EU propasti svaki treći obrtnik, Šafran smatra neutemeljenima. "Ni u Sloveniji se to nije dogodilo, pa vjerujem da neće ni u nas, jer smo pravodobno krenuli s informiranjem članstva i sveobuhvatnim pripremama", kaže.
Objava
Dokument možete pogledati ovdje
Odluka o produljenju obrtničke kartice
Dokument možete pogledati ovdje
Odlaganje ambalažnog otpada
Dokument možete pogledati ovdje.
Evidencija o utrošku materijala
Dokument možete pogledati ovdje.
Susret trgovaca HOK-a
Dokument možete pogledati
ovdje.
Prezentacija natječaja za državne potpore drvoprerađivačima
Dokument možete pogledati
ovdje.
Predavanje HACCP
Dokument možete pogledati
ovdje i ovdje.
< nazad ispiši
|
|
|
|
